Vrsta prirodnog dobra: Specijalni rezervat prirode
Godina proglašenja: 1997. godine
Akt o proglašenju: Uredba o zaštiti specijalnog rezervata prirode “Pašnjaci velike droplje” (“Sl.glasnik RS”, br. 37/97. U postupku je proširenje Rezervata)
Površina: 6.775 ha
Klasifikacija IUCN: IV kategorija – Područje upravljanja staništima i vrstama (Habitat and Species Management Area)
Položaj: severni Banat; na području opština Kikinda, Čoka i Novi Kneževac
Upravljač: Lovačko udruženje “Perjanica”, Mokrin
Međunarodni status: IBA, IPA
Osnovne vrednosti:
- Mozaik ravničarskih stepskih, slatinskih i močvarnih staništa;
- Jedina preostala populacija velike droplje (Otis tarda) u Srbiji, na jugoistočnom rubu njenog srednjeevropskog areala. Ova vrsta se nalazi na Svetskoj Crvenoj Listi (IUCN: Red List) ugroženih vrsta;
- Ovaj prostor se odlikuje očuvanim tipično panonskim ravničarskim predelom, mozaikom biljnih zajednica i prisustvom očuvane osobene flore i faune;
- Prisustno je preko 20 zajednica različitih fragilnih tipova ekosistema, među kojima su i zajednice Peucedano-Asteretum punctati, Trifolietum subterranei i Trinio ramosissimae – Festucetum valesiacae. Najvažniji predstavnici retke i ugrožene flore su bedrinac – Trinia ramosissima, lepljivi pucavac – Silene viscosa, proha – Beckmannia eruciformis, devesilje – Peucedanum officinale i pozni zumbul – Scilla autumnalis;
- Osim velike droplje, ove prostore nastanjuje retka i ugrožena, karakteristična fauna otvorenih staništa čiji su najznačajniji predstavnici vilin konjic Ophiogomphus cecilia, žaba češnjarka – Pelobates fuscus, ćurlikovac – Burchinus oedicnemus, ritska sova – Asio flammeus i tekunica – Spermophillus citellus.
Ugroženost:
- Sve intenzivnija poljoprivredna proizvodnja uništava pašnjake na ovom prostoru. Prisustvo mehanizacije uznemirava mužjake na šepurenju, ali što je još opasnije i ženke na gnezdima i mlade ptiće, onemogućavajući uspešnu reprodukciju;
- Slobodno kretanje krda krava, ovaca i svinja, zajedno sa čobanima i njihovim psima, značajno je za održavanje travnih staništa, ali remeti gnežđenje velikih droplji;
- Odsustvo odgovarajućeg održavanja travnih staništa, pre svega pašarenjem, ali i košenjem, dovodi do zarastanja mnogih livada u nisko žbunje ili trsku, što čini ove prostore nepogodnim za veliku droplju;
- Lisice (Vulpes vulpes) i divlje svinje (Sus scrofa) uništavaju legla.
- Prokopavanje i produbljivanje kanala i povećanje površina ribnjaka na slatinskim zemljištima.
Mere zaštite:
- Aktivnosti na proširenju granica Rezervata uz pooštravanje mera zaštite, što konačno treba da rezultira Rezervatom iz tri dela od kojih je najznačajniji Jaroš čija površina se sa 980 ha povećava na 4256,47 ha. Dodatno, u Rezervat se uključuju i lokaliteti koji se nalaze oko 20, odnosno 15 km severno od Jaroša: Siget (2117,69 hektara) i Kočovat (400,55 ha), što ukupno iznosi 6774,71 ha;
- Mere aktivne zaštite su pre svega oličene u svakodnevnom radu dva čuvara u toku reproduktivnog perioda. To je doprinelo da se kretanje stada, čobana i pasa stavi pod kontrolu, i da se košenje trave na livadama i poljoprivredni radovi na postojećim njivama izvode bez mogućnosti narušavanja ženki, gnezda ili mladunaca;
- Upravljanje staništem se odvija na više načina. Travna staništa narušena preoravanjem i naknadnim napuštanjem se revitalizuju tanjiranjem, paljenjem i košenjem. Na onim mestima gde je sejan suncokret, seje se pšenica, posle koje je u planu prepuštanje spontanom obrastanju uz eventualno košenje. Posebno je značajna ogledna površina na lokalitetu Manculov salaš, gde su posejane lucerka i žito u uskim trakama. Tu se gnezdila jedna ženka, a tokom jeseni se velike droplje redovno hrane preostalom lucerkom;
- Iznošenje silažnog kukuruza i razgrtanje snega u cilju da bi ptice mogle doći do hrane;
- Edukacija šire javnosti, pre svega korisnika prostora, poljoprivrednika, stočara i lovaca.
Korišćenje:
- Poljoprivredno područje, obrađivano za uzgoj poljoprivrednih kultura, za pašarenje i senokos;
- Deo rezervata koristi se kao lovište.
Turističko – edukativni sadržaji:
- Centar za posetioce – Eko-salaš “Jaroš”: Izgrađen je u blizini severne granice dela područja “Jaroš” nedaleko od naselja Mokrin. Sadrži dve zatvorene prostorije, središnju terasu i visoku kulu za posmatranje terena. Ukupno može da primi oko 30-50 posetilaca;
- Edukativna staza: Vodi od prilaznog asfaltnog puta do Centra za posetioce u dužini od oko 2 km. Na tri mesta duž staze nalaze se informativne table za edukaciju posetilaca.